Na Sveučilištu u Zadru u utorak 19. listopada održano je predstavljanje projekta “Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom biogospodarstvu”, čiji je korisnik Sveučilište u Zadru, a partneri Agronomski fakultet i Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Projekt koji je u ime voditeljice projekta prof. dr. sc. Tajane Kričke uvodno predstavila dr. sc. Mateja Grubor obuhvaća primijenjena istraživanja ispravnih agrotehničkih mjera za stare i nove sorte pšenice i ječma te hibride kukuruza kako bi se utvrdili optimalni omjeri između zrna i biomase kao i prisutnost mikotoksina. Uz kvantitet, odredit će se kvaliteta zrna žitarica za prehranu i ishranu, kao i sekvestracija ugljika u tlo i biljku te kvaliteta biomase za biokompozite, biofiltere, bioetanol druge generacije te kruta biogoriva iz ostataka proizvodnje.
Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican istaknula je kako je uključivanje pedagogije u projekt važno za njegovu vidljivost i transfer znanja do široke populacije.
– Znanost je u službi razvoja društva, ali postavlja se pitanje kako napraviti neko društvo razvojnim i je li svaki razvoj i svaka poduzeta mjera ujedno i rast? Miče li se društvo naprijed i zna li da se miče naprijed? Ciljevi projekta su društveni, ekonomski, ali i humanistički – ne smijemo se samo oslanjati na tržište rada, već i na rast svakog pojedinca u skladu s njegovim talentima. Naši će projekti biti uspješni ako smanjimo razlike između siromaštva i bogatstva, znanja i neznanja, a to možemo samo tako da znanstvena istina dođe do šire javnosti, istaknula je Vican.

Kraće predavanje o klimatskim promjenama i poljoprivredi održala je doc. dr. sc. Darija Bilandžija. Klimatske promjene se osjećaju posvuda u svijetu te već dovode do značajnih šteta u šumarstvu, energetici, turizmu i poljoprivredi. Od elementarnih nepogoda najveće štete pričinja suša, preko 50 posto.

S obzirom na to da izgaranje fosilnih goriva doprinosi s više od 90% ukupnim emisijama energetskog sektora, kao jedno od mogućih rješenja za smanjenje dijela globalne emisije, nameće se proizvodnja i korištenje biomase i biogoriva.

– Svjedoci smo velike nestabilnosti cijena fosilne energije, skuplja je nego ikada, dok na drugoj strani imamo sigurnu, održivu i kontinuiranu proizvodnju energije. Biogoriva doprinose smanjenju fosilnih goriva, emisije stakleničkih plinova, ublažavaju klimatske promjene i imaju minimalan rizik za onečišćenja tla, vode i atmosfere, istaknuo je doc. dr. sc. Nikola Bilandžija.

Osim proizvodnje biomase i biogoriva ostatak iz proizvodnje pšenice, ječma i kukuruza koristit će se za dizajniranje novih biokompozitnih materijala i bio-tehničkih tekstilija kao tekstilija dodane vrijednosti. Prof. dr. sc. Sandra Bischof upoznala je nazočne s biokompozitima, materijalima koji ispunjavaju zahtjev biorazgradivosti te pridonose smanjenju potrošnje goriva i ispuštanju CO2 ukoliko ih se ugrađuje u vozila ili plovila.

– Nemojte zvati svoj automobil limenim ljubimcem, nego tekstilnim, jer je u modernim automobilima danas preko 40 posto tekstila. Nečiji otpad uvijek je sirovina nekome drugome te moramo težiti proklamiranim europskim ciljevima da uopće ne stvaramo smeće, već samo otpad koji je moguće preraditi, rekla je Bischof.

U okviru projekta uzgojit će se 12 kultivara (4 hibrida kukuruza, 4 sorte pšenice i 4 sorte ječma) i obaviti sve potrebne agrotehničke mjere od sjetve do žetve/berbe pšenice, ječma i kukuruza po pravilima struke. Izravni rezultati bit će izbor ispravnih agrotehničkih mjera i utvrđivanje bilance ugljika u konvencionalnom načinu proizvodnje, utvrđivanje otpornosti kukuruza i ostalih istraživanih kultura na klimatske promjene te identifikacija štetnih organizama, njihova kvantifikacija i razvijanje specifičnih mjera ublažavanja utjecaja klimatskih promjena. O mikotoksinima je govorio prorektor Sveučilišta u Zadru i istraživač u projektu prof. dr. sc. Slaven Zjalić.

– Od mikotoksina opasnih za ljudsko zdravlje najrašireniji su aflatoksini i Okratoksin A. Aflatoksikogene gljivice inače su prisutne u tlu, a da bi napale žitarice potrebne su visoke temperature preko 35 stupnjeva Celzijevih i suša, što je u Europi zabilježeno posljednji put 2013. godine. Rastom temperature na globalnoj razini takvih će situacija biti sve više. U najgorem scenariju, u budućnosti na ovom području kukuruz više neće uspijevati, rekao je Zjalić, dodajući da će i cijena poljoprivredne proizvodnje neizbježno rasti.

Projekt Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom biogospodarstvu KK.05.1.1.02.0016 sufinancirala je Europska unija u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta je 3.456.517,81 HRK, od čega je iznos EU potpore 2.888.573,93 HRK a javna sredstva 509.748,36 HRK. Predviđeno trajanje projekta je 45 mjeseci.

Pogledajte galeriju: