Strategijom biogospodarstva za održivu Europu iz listopada 2018. godine prvi se put počela raditi poveznica između hrane za ljude, hrane za životinje, goriva i vlakana jer se utvrdilo da su to jedni od većih faktora koji utječu na klimatske promjene u Europskoj uniji

Na Agronomskom fakultetu održan je info dan s ciljem predstavljanja projekta „Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom biogospodarstvu”, koji je nastao suradnjom Sveučilišta u Zadru te Agronomskoga fakulteta i Tekstilno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Projekt je uvodno predstavila voditeljica projekta i istraživanja prof. dr. sc. Tajana Krička s Agronomskog fakulteta koja je rekla da je cilj bio odgovoriti na zahtjeve postavljene unutar Okvira klimatske i energetske politike Europske unije za smanjenjem količine stakleničkih plinova te povećanjem potrošnje obnovljivih izvora energije.

– Strategijom biogospodarstva za održivu Europu iz listopada 2018. godine prvi se put počela raditi poveznica između hrane za ljude, hrane za životinje, goriva i vlakana jer se utvrdilo da su to jedni od većih faktora koji utječu na klimatske promjene u Europskoj uniji. Iz te strategije proizlazi Zeleni plan 2019. godine s ciljem da Europska unija bude predvodnik u pretvaranju otpadnih, preostalih i odbačenih materijala u visokovrijedne proizvode,„zelene” kemikalije, stočnu hranu i tekstil, kazala je Krička te objasnila da je ove tri institucije posebno povezao dio „od polja do stola“ u kojem se traži da svaki dio proizvodnje bude u sustavu kružnog gospodarstva te da je cilj Europske unije smanjenje otpada i smanjenje postotka zagađenja na 0 posto do 2050. godine. Navodi da je utvrđeno da Europska unija proizvede godišnje više od 2 i pol milijarde tone otpada koje je potrebno zbrinuti te je postavljena obrnuta piramida u kojoj najvažnije postaje sprječavanje pojave otpada, odnosno iskorištavanje otpada kao sirovine i njegovo vraćanje u kružno gospodarstvo koje uključuje ponovno korištenje, reciklažu postojećih proizvoda i materijala s ciljem stvaranja dodane vrijednosti i smanjenja količine otpada.

– Zašto smo izabrali kukuruz? – zato što je Europska unija označila područje Hrvatske u razdoblju do 2050. godine najosjetljivijim za kulturu kukuruza, a na proizvodnju kukuruza u Hrvatskoj otpada oko 60%. Druga kultura je označena pšenica – a njena proizvodnja je 30%. Dakle 90% naše ratarske proizvodnje dolazi u pitanje – napominje Krička.

Upozorava da se u zadnjih dvadeset godina nisu povećavali kapaciteti silosa te da ne bismo smjeli benevolentno izvoziti pšenicu.

Krička je kazala da je, kao rezultat projekta, do sada izrađeno 8 mjera prilagodbe klimatskim promjenama za ranjive sektore poljoprivrede, bioraznolikosti, zdravlja/ zdravstva, energetike i turizma te transverzalnog sektora upravljanje rizicima koji su zadani za ciljeve projekta. Uz navedene, ciljevi projekta su i osiguranje dostupnosti razvijenih mjera i ostalih rezultata projekta dionicima i široj javnosti te edukacija dionika i šire javnosti o negativnom utjecaju klimatskih promjena te primjeni mjera za ublažavanje istog.

Dekan Agronomskoga fakulteta prof. dr. sc. Ivica Kisić rekao se ovim projektom još 2019. godine promišljalo o problemima koji će nas sve dočekati na zimu što dokazuje izvrsnost znanstvenika i nastavnika kojoj uvijek teže. Naglasio je da je posebno ponosan na činjenicu da je projekt rezultat suradnje dvaju sveučilišta te je čestitao sudionicima na kvalitetnom projektu.

– Za Tekstilno-tehnološki fakultet je iznimna čast da surađuje na ovako velikom i kvalitetnom projektu. Nadam se da će suradnja naših dvaju fakulteta i Sveučilišta u Zadru nastaviti i dalje te da ćemo iduće godine privesti projekt svome kraju i ostvariti sve zadane rezultate, izjavila je dekanica Tekstilno-tehnološkoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Anica Hursa Šajatović.

Skup je pozdravio i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba dr. sc. Emil Tuk koji je pohvalio projekt na kojemu se dugo i detaljno radilo te se nada da će imati svoju primjenu i u praksi za koju se nada da će i Grad Zagreb moći biti korisnik jer je dobivanje energenata iz prirodnih, obnovljivih izvora nastalih iz kružnog toka u kojem je svaki dio primarne sirovine iskorišten jer je upravo to ono što Grad Zagreb promovira i što Grad želi da se događa u njegovom okružju i Hrvatskoj.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić čestitao je svim sudionicima na projektu te zahvalio Agronomskom fakultetu na pozivu i uspješnoj suradnji te je naglasio da je upravo ovakva suradnja primjer multidisciplinarnosti kojoj bi svi fakulteti i sveučilišta trebali težiti. Zjalić je također održao i predavanje naziva Klimatske promjene i sigurnost hrane kojim je dao naglasak na mikotoksinima, od kojih su za ljudsko zdravlje opasni i najrašireniji aflatoksini i Okratoksin A. Pojasnio je da su aflatoksikogene vrste gljivica uobičajeno prisutne u tlu, a visoke temperature i suša dovode do njihovog napada na žitarice.

Predavanje o klimatskim promjenama i poljoprivredi – mjere prilagodbe i ublažavanja održala je izv. prof. dr. sc. Darija Bilandžija s Agronomskoga fakulteta u kojem je navela da se klimatske promjene se osjećaju svuda u svijetu te dovode do značajnih šteta u najranjivijim sektorima – šumarstvu, energetici, turizmu i poljoprivredi. Bilandžija govori da se u promatranom razdoblju u Hrvatskoj bilježi porast temperatura i oborina, no iako bi oborine trebale biti dobre za poljoprivredu, porastao je i njihov intenzitet. Elementarne nepogode koje prouzrokuju naviše štete su suša s više od 50 posto te mraz i poplave.

Izv. prof. dr. sc. Nikola Bilandžija s Agronomskoga fakulteta održao je predavanje Kružno gospodarstvo kao mjera za snižavanje utjecaja na klimatske promjene – biogoriva kojim je naglasio da se proizvodnja i korištenje biomase i biogoriva nameće kao jedno od mogućih rješenja za smanjenje dijela globalne emisije. „Biogoriva doprinose smanjenju fosilnih goriva, emisije stakleničkih plinova, ublažavaju klimatske promjene i imaju minimalan rizik za onečišćenja tla, vode i atmosfere”, istaknuo Bilandžija.

– Pogrešno zovemo automobil limenim ljubimcem, ispravno bi bilo tekstilni ljubimac, jer je u modernim automobilima danas preko 40 posto tekstila. Nečiji otpad uvijek je sirovina nekome drugome te moramo težiti proklamiranim europskim ciljevima da ne stvaramo smeće, već samo otpad koji je moguće preraditi, rekla je prof. dr. sc. Sandra Bischof s Tekstilno-tehnološkoga fakulteta objasnivši da su biokompozitni materijali oni materijali koji ispunjavaju zahtjev biorazgradivosti te pridonose smanjenju potrošnje goriva i ispuštanju CO2  pri ugrađivanju u vozila ili plovila. Projektom će se ostatak iz proizvodnje pšenice, ječma i kukuruza, osim proizvodnje biomase i biogoriva, koristiti i za dizajniranje novih biokompozitnih materijala i bio-tehničkih tekstilija kao tekstilija dodane vrijednosti.

Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican kazala je da je znanost u službi razvoja društva no da se postavlja pitanje zna li društvo da se miče naprijed. Prikazavši obrazovni profil hrvatskog stanovništva naglasila je važnost uključivanja pedagogije u projekt kako bi se omogućio bolji transfer znanja do široke populacije, posebno do djece osnovnoškolskog uzrasta jer se pomaci u društvu ne mogu dogoditi ako javnost ne zna da problem postoji. U sklopu projekta izdane su četiri edukativne brošure i slikovnica za djecu „Lavić zrnko: kukuruz i klimatske promjene“.

Projekt Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom biogospodarstvu KK.05.1.1.02.0016 sufinancirala je Europska unija u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Izvor: Universitas-portal.hr