Predloženim primijenjenim istraživanjem utvrditi će se učinkovitost primjene konkretne agrotehničke mjere u pojedinim uvjetima proizvodnje (različite sorte/kultivari) s višestrukog motrišta kao odgovor na mogućnost prilagodbe klimatskim promjenama. Utvrđivanjem bilance ugljika unutar sustava tlo odnosno tlo-biljka dati će se preporuke s agronomskog motrišta za održivo gospodarenje tlom. Preporuke će uključivati održivo gospodarenje posliježetvenih ostataka kultura za proizvodnju hrane i energije kao višestruko korisne (izgradnja organske tvari tla odnosno humusa i povećanja prihvatnog kapaciteta poljoprivrednog tla za vodu, smanjenju emisija i povećanju odliva stakleničkih plinova mjere prilagodbe klimatskim promjenama) bez ikakvih negativnih učinaka.
Kako bi se osiguralo kružno gospodarenje te ujedno dalo odgovor na klimatske promjene istražiti će se mogućnosti primjene ostataka iz proizvodnje biogoriva i biokompozita s ciljem izgradnje organske tvari tla. Nadalje, utvrđivanjem karakteristika i štetnih organizama istraživanih žitarica odrediti će se najranjivije i najotpornije poljoprivredne kulture (hibridi/sorte) u ovisnosti od utjecaja klimatskih promjena (ekstremne temperature ili oborine) i bolesti. Ujedno će se utvrditi ugljični otisak u odnosu na istraživane hibride/sorte. S energetskog motrišta, utvrđivanjem potencijala proizvodnje i kvalitete bioetanola druge generacije te mogućnosti korištenja ostatka nakon proizvodnje biokompozita u energetske svrhe (čvrsto biogorivo) procijeniti će se mogućnosti jačanja kapaciteta i povećanja sigurnosti opskrbe energijom diversifikacijom izvora i povećanjem kapaciteta obnovljivih izvora energije kao mjera prilagodbe klimatskim promjenama.
Provedba edukacija, transfer znanja, diseminacija i izrada materijala s obzirom na dobnu, stručnu i znanstvenu javnu populaciju doprinosi jačanju kapaciteta za razumijevanje klimatskih promjena i daje uputstva kako živjeti s posljedicama klimatskih promjena, primjenom mjera prilagodbe.
Primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera i odabirom odgovarajućih kultura, odnosno hibrida/sorti mogu se ublažiti klimatske promjene smanjenjem emisija CO2 iz tla i povećanjem odliva stakleničkih plinova sekvestracijem (vezanjem) atmosferskog ugljika u tlo i biomasu (izgradnja organske tvari tla). Poticanjem proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora energije, a posljedično i smanjenjem korištenja fosilnih goriva mogu se ublažiti klimatske promjene.
Ublažavanje klimatskih promjena bit će također bazirano na kaskadnom iskorištenju biomase u sustavu biogospodarstva. Naime, projektom će se utvrditi sastav i kvaliteta ostataka nakon proizvodnje biokompozita i bioetanola te mogućnost njihovog korištenja u formi krutog biogoriva u proizvodnji „zelene energije“ odnosno, odredit će se povećanje prihvatnog kapaciteta poljoprivrednog tla za vodu.
Koje mjere utjecaja na klimatske promjene ćemo razviti?
Razvijanje mjera utjecaja na klimatske preduvjet je ublažavanja negativnog utjecaja klimatskih promjena, a kroz provedbu projekta razvit ćemo ih čak 8.
1. Izbor ispravnih agrotehničkih mjera i utvrđivanje bilance ugljika u konvencionalnom načinu proizvodnje
Izborom ispravnih agrotehničkih mjera te izradom bilance ugljika osigurat će se balans između povećanja humusa u tlu, kvalitete zrna za ljudsku prehranu i/ili hranu za životinje te balans između prehrambenog i neprehrambenog lanca. Na temelju toga, prikazat će se udio biomase koji se može upotrijebiti za nusproizvode u cilju biogospodarenja.
2. Utvrđivanje otpornosti kukuruza i ostalih istraživanih kultura na klimatske promjene
Usporedit će se stari hibridi u odnosu na nove i utvrdit će se koji od njih imaju veću biomasu, odnosno daju veći prinos po hektaru (isto vrijedi i za ostale istraživane kulture).
3. Identifikacija štetnih organizama, njihova kvantifikacija i razvijanje specifičnih mjera ublažavanja utjecaja klimatskih promjena
Utvrdit će se utjecaj mjera zaštite na štetne organizme te pojavnost otpornijih organizama. Ispravnim korištenjem agrotehničkih mjera prevenirat će se pojavnost mikotoksina što će direktno pridonijeti ublažavanju utjecaja klimatskih promjena.
4. Istraživanje i razvoj biokompozita i biofiltera iz biomase
Utvrdit će se potencijal otpada iz proizvodnje istraživanih kultura za proizvodnju biokompozita i biotehničkih tekstilija (biofiltera) kao tekstilija dodatne vrijednosti. Nakon utvrđivanja potencijala, odabrana biomasa će se ugraditi u matricu (biopolimer) kao ojačalo za proizvodnju biokompozita i biofiltera. Ostatak od proizvodnje upotrijebit će se u proizvodnji krutih biogoriva ili kao poboljšivač tla u ovisnosti o utvrđenoj bilanci ugljika.
5. Istraživanje i razvoj bioetanola druge generacije iz biomase
Utvrdit će se potencijal te kvaliteta i kvantitet biomase istraživanih kultura za proizvodnju bioetanola druge generacije. Ostatak od proizvodnje upotrijebit će se u proizvodnji krutih biogoriva ili kao poboljšivač tla u ovisnosti o utvrđenoj bilanci ugljika.
6. Istraživanje i razvoj krutih biogoriva iz ostataka proizvodnje biokompozita, biofiltera i bioetanola druge generacije
Razvojem krutih biogoriva će u potpunosti biti iskorištene istraživane kulture jer će potencijalni otpad postati sirovina. Na taj način zatvorit će se kružno gospodarstvo prema načelima održivog razvoja i direktno će se utjecati na čimbenike koji ublažavaju negativne učinke klimatskih promjena u ovisnosti o utvrđenoj bilanci ugljika.
7. Transfer znanja dionicima za prilagodbu sustava na stvarne i očekivane negativne učinke klimatskih promjena
Rezultati istraživanja će biti objavljeni na web portalu izrađenom u okviru projekta, ali i distribuirani dionicima putem brošura i priručnika na info danima, panel raspravi, okruglom stolu kao i završnoj diseminacijskoj konferenciji. Dodatno će rezultati znanstvenih i stručnih istraživanja biti vidljivi i na raspolaganju svima u bazama s besplatnim pristupom.
8. Edukacija šire javnosti o učincima klimatskih promjena
Provest će se edukacijske radionice prilagođene različitoj životnoj dobi s ciljem podizanja svijesti o klimatskim promjenama s naglaskom na 5 ranjivih i 1 transverzalnom sektoru. Materijali s radionica bit će javno dostupni na web portalu i društvenim mrežama, a dodatno će se distribuirati i tiskani materijali.